Ivan Ivanišević

Ivan Ivanišević je splitski fotograf koji je zadnjih godina postao prepoznatljiv kao fotograf luksuznih hotela, vila i stanova, ali sve više i prekrasnih jahta s impresivnim interijerima. Njegove fotografije odlikuje preciznost i pedantnost, uz superiornu završnu obradu snimljenih kadrova. Posebna specijalnost mu je 360 fotografija i virtualne šetnje kroz prostor. Ivan nam je pristao otkriti kako je došao do poslova na kojima mu danas mnogi fotografi ‘zavide’, te kako uopće profesionalni fotograf nekretnina i interijera danas funkcionira…

Krenimo od početaka – kako i zašto fotografija? I to baš fotografija interijera i eksterijera…
Da, sad već ima dosta godina od početaka – fotografija me prvi put zainteresirala 2006. godine, kad mi je prijateljica posudila svoj digitalni fotoaparat, mislim da je to bio Canon 50D. Želio sam fotografirati svog kućnog ljubimca, zlatnog retrivera. Nisam ni prvi ni zadnji kojeg je fotografija obuzela ‘od prve’ – od tada je sve nekako krenulo putem ozbiljne fotografije, s raznim usponima i padovima, i traje do danas.

OK, mnogi od nas su počeli upravo tako, snimajući cvijeće ili kućne ljubimce. Kako si odlučio da će ti fotografija postati nešto više, možda čak i ozbiljan posao?
Ozbiljnije sam se odlučio baviti fotografijom (ili u mom slučaju virtualnim šetnjama) negdje poslije 2008. godine. Retuširanje je bio moj dio posla u virtualnim scenama, ali nisam baš puno znao o sastavljanju i renderiranju virtualnih scena. Zato mi taj posao baš i nije bio zadovoljavajući, pa sam odlučio malo ozbiljnije baviti se fotografijom, koja me već neko vrijeme dosta okupirala. Premda sam već savladao osnovne tehnike snimanja, učenje naprednih tehnika nije bilo niti lagan niti brz proces – godinu i pol dana sam proveo ispred računala i razna istraživanja i snimanja na terenu. U jednom trenutku sam imao 13 programa samo za sastavljanje fotografija u jednu scenu. Uh, kad se sjetim – bilo je to ludo vrijeme za mene…

Logično, uz puno truda malo po malo dolazi i uspjeh. Sjećaš li se koje si prve fotke uspio prodati?
Prve ozbiljne fotografije koje sam napravio su bile u kombinaciji sa virtualnim šetnjama. Fotografirao sam flotu od 13 jedrilica, a u to vrijeme sam već sa svojom suprugom krenuo u ozbiljan posao fotografiranja interijera, eksterijera, lifestyla, hrane i virtualne šetnje.

Od fotografskih pravaca kojima se profesionalno i privatno baviš, koji su ti najdraži? Zašto?
Jednostavno obožavam fotografirat zahtjevne interijere, volim izazove i strahove koji me guraju da budem bolji. Stvarno radim ono što volim – iako mi je trenutno najslađe fotografirati našeg jednogodišnjeg sina.

Kad fotografija postane posao, često ostaje malo vremena za eksperimente i fotografsku zabavu. Što bi ti još želio isprobati u fotografiji, a dosad nisi uspio?
Većina onoga što me zanimalo sam već isprobao, jedino bih želio napraviti seriju apstraktnih fotografija povezanih s grafičkim dizajnom. Moglo bi se to možda nazvat art fotografijom, ne znam. I volio bih isprobati analognu fotografiju s velikom tehničkom kamerom, naravno za fotografiranje arhitekture – iako sam ‘dijete’ digitalne fotografije, privlači me analogna fotografija.

Jesi li angažiran u nekim strukovnim udrugama ili foto klubu? Što bi želio u postići u tom smjeru?
U foto-klub Split sam učlanjen, ali nisam nikad niti zatražio priliku da se izrazim. Glavni razlog je u tome što su u klubu fokusirani na sam čin fotografiranja, a bitno manje na obradu fotografija. A ja volim obradu i želim usavršavati svoje fotografije u Photoshopu – što mnogi fotografi ne smatraju fotografijom, nažalost.

Iako ne mislim da je oprema presudna, činjenica je da je uz dobru opremu lakše postići iznimne rezultate. Koji dio opreme je tebi najvažniji, što ti je najdragocjenije u svakodnevnom radu?
Koristim Nikon fotoaparate, tilt-shift objektive i Profoto rasvjetu. Pravu prekretnicu u mom radu je napravila umjetna rasvjeta, bljeskalice i studijska rasvjeta. Kad sam naučio raditi s umjetnim svjetlom, sve je krenulo onako kako želim. Imati kontrolu nad svjetlom je jednostavno najvažnije što vam treba u mom žanru fotografije. U većini slučajeva nećete dobiti potrebno vrijeme za snimanje fotografija kakve želite u točno određenom periodu dana, pa je umjetna rasvjeta pomoć bez koje pola mojih najboljih fotografija nikad ne bih uspio snimiti.

Svi dobro znamo da je fotografska oprema skupa, pogotovo profesionalna (poput tilt-shift objektiva). Imaš li predodžbu koliko si novca uložio u opremu i bi li mogao bez većine fotografske opreme biti podjednako dobar fotograf?
Nema dileme, riječ je o jako puno novca, profesionalna fotografija znači konstantna ulaganja u vrhunsku opremu. Ali, ne samo u opremu, već i u knjige, škole i druge oblike edukacije. Nisam opterećen novcem kojeg ulažem u opremu (u skladu s mogućnostima i potrebama, naravno), jer oprema je alat. Naravno, što je bolji alat, fotografija će u nekim segmentima biti bolja, dok se kreativnost i osjećaj za sliku ne može jednostavno naučiti. Danas kad pogledam fotografiju u fotoaparatu, odmah vizualiziram finalni proizvod i znam da će biti baš onakva kakvu želim snimiti.

Sad ćemo malo pričati o tehničkim stvarima. Koji fotoaparat i objektiv najviše koristiš i zašto? Koji su ti ostali favoriti?
Trenutno je najbolji fotoaparat za ovaj posao Nikon D850, bez dileme. Od objektiva često koristim Nikkor 14-24mm, jer je vrlo brz, efikasan i ostavlja puno dodatnog prostora za kadriranje i ispravljanje vertikala. Ali za ‘pravo’ snimanje favoriti su mi Nikkor 19mm i 24mm PC-E tilt-shift objektivi, jedinstveni i neophodni za fotografiranje arhitekture. Ali, jasno, svaki objektiv ima svoju funkciju, ovisno o vrsti fotografije koju radite.
Već si spomenuo kako voliš obrađivati fotografije. Pretpostavljam da je Photoshop tebi nezamjenjiv alat?
Apsolutno – meni je Photoshop 80% ukupnog radnog procesa. Jako moćan alat u kojem uživam raditi, intenzivno ga koristim. Čini mi se da je idealno provesti neko vrijeme na terenu snimajući, a nakon toga zavučen u uredu dovršiti posao u uredu, sa slušalicama na glavi i dobrom glazbom u pozadini.

Vidim koliko te veseli posao fotografa. Ali, postoji li nešto drugo što bi želio raditi u životu, a da nije direktno povezano s fotografijom?
Jako volim arhitekturu i dizajn – tako da bih sigurno pokušao raditi nešto od toga, ako ne i oboje zajedno. Svijet je pun interesantne arhitekture i otkačenog dizajna.
Profesionalna fotografija danas u Hrvatskoj stoji bolje nego ikad (bar u ovom dijelu kojim se ja bavim), turizam cvjeta i posla ima na pretek. S odricanjem, ulaganjem, iskustvom i kvalitetom došli su i klijenti s ozbiljnim budžetima, koji su pravi financijski vjetar u jedra. Često sam na putu pa privatni život trenutno malo pati, ali obitelj razumije da je to osim izvora financija i velika ljubav – ipak mi je supruga do trudnoće intenzivno sudjelovala u poslu. Nije lako otići na snimanje na teren, nekad i po 10 dana, a na povratku te čeka još 20 dana obrade fotografija u uredu. Profesionalna fotografija sigurno nije lagan posao, ali ako ga voliš to ne pristavlja preveliki problem.

Koje su tvoje najjače fotografske strane i po čemu si bolji od drugih fotografa koji rade slične stvari?
Upornost i tvrdoglavost da dođem do onog što sam zamislio u glavi definitivno mi je najjača strana, iako je ponekad uzrok glavobolje (smijeh). Jako mi je važna kvaliteta mog rada i ne idem skraćenim putovima, uvijek se trudim više nego što se od mene očekuje. Ovisan sam o detaljima i jednostavno moram popravit nepravilnosti – a često vidim kolege kojima to nije bitno, jer računaju da sitne greške nitko neće vidjeti.

Je li ti fotografija još uvijek zabava ili je postala čisti posao?
Još uvijek se nekad osjećam kao dijete, jer kad kupim novi aparat, objektiv, blic, obuzme me onaj osjećaj radosti kao kad dijete dobije poklon. Zapravo, fotografija mi je nekako neprimjetno postala posao, ali istovremeno ostala i prava ljubav. Iskreno, da ne moram plaćati račune i uzdržavati obitelj, radio bih besplatno!

Došli smo skoro do kraja – što želiš poručiti našim čitateljima koji bi možda željeli postati profesionalni fotografi?
Posao profesionalnog fotografa je lijep, ali i težak. Stvarno nije teško biti fotograf, ali profesionalni fotograf ne možete postati preko noći, potrebno je mnogo učenja i vježbe, ali nikako nemojte podcijeniti poslovnu stranu fotografije. Klijenti će od vas imati očekivanja. Budite spremni na kompromise, ali nemojte olako raditi ispod razumne cijene – jer ćete kasnije teško doći do cijene koju svojim radom zaslužujete. Ali prije svega, uživajte u fotografiji koju radite – ako se odlučite za profesionalnu karijeru možda ćete uspjeti, a možda nećete, ali fotografija vam može ostati divan hobi za čitav život. Proširite svoje znanje svaki dan, jer uvijek nešto novo možete naučiti.

Ivane, hvala ti. Želiš li još nešto reći o sebi i svom radu?
Volim raditi svoj posao i nadam se da ću napredovati sve više. Cilj mi je putovati svijetom i fotografirati predivne hotele i jahte. Moj rad govori sam za sebe i nemam potrebu mnogo govoriti o tome. Radim najbolje što znam i mogu – nekome se moje fotografije neće svidjeti, a nekome hoće.